Ako si ljubitelj stripova, zasigurno znaš koji je to stripovski lik ugledao svjetlo dana upravo ove godine. Nije superjunak, ali volimo tu ludu ekipu – Peanuts! Sigurno ih se više sjećaš kao stripova o Snoopyju. No tu su bili i Charlie Brown, njegova sestra Sally Brown i Snoopyjev ljubimac ptičica Woodstock. Autor stripa je Charles Monroe Schultz, a osim što je strip tiskan u 2600 novina, ima i dva filma.

Te godine u SAD-u osmišljena je prva kreditna kartica. Njezini izumitelji bili su Ralph Schneider i Frank McNamara koji su ujedino iste godine osnovali Diners klub. A sve je nastalo tako što je McNamara godinu dana ranije na večeru zaboravio ponijeti novčanik. Odlučan da mu se takvo što više nikad ne dogodi, osmislio je karticu! Danas plaćamo njima posvuda i omogućavaju nam da naručujemo predmete iz cijelog svijeta. 

Ako poznaješ neku Irenu, onda se sigurno sjećaš ove pjesme. Hit godine bila je pjesma ‘Goodnight Irene’ u izvedbi Gordona Jenkinsa i The Weaversa. Pjesma je zapravo prvi put snimljena još 1933. od strane blues glazbenika Lead Bellyja, a Weaversu su čak izmijenili i par riječi originala. Oni su pjesmu proslavili i zadržali na Billboard ljestvici čak 25 tjedana što joj je donijelo titulu pjesme 1950. godine.

Pobjednički film i ove godine bio je baziran na romanu koji ima Pulitzera, autora Roberta Penna Wareena. Film Svi kraljevi ljudi osvojio je tri Oscara, osim onog za najbolji film, glumci su kući odnijeli kipiće za glavnog glumca te za sporednu žensku ulogu. Malo bolje se treba prisjetiti, jer danas ovaj film možeš pomiješati s verzijom iz 2006. godine, ali ovaj iz 1950. ipak ima tri zlatna kipića. Pogledaj trailer!

Inače, jedan od najzabavnijih televizijskih sadržaja – Formula 1 – osnovana je upravo te 1950. godine. Te je godine u Londonu odvezena prva utrka. Pobjednik? Ne nije Ferrari ni Mercedes, ovu iznimku sigurno pamtiš – Alfa Romeo! Nakon 70 krugova pobjedu je odnio Giuseppe Farina i postao prvi svjetski prvak u toj disciplini. Alfa Romeo rasturila je utrka sa svojim modelom 158 poznatim i kao Alfetta, prva tri mjesta bila su njihova!

Danas možeš gledati utrke Formule 1, treninge momčadi, intervjue poslije utrka… i to sve u HD kvaliteti. To funkcionira bez greške i štucanja (posebno ako koristiš A1 Super Internet ili A1 Turbo Internet).

Ako ga pak poželiš preuzeti za gledanje u offline modu, za 4GB filma (koristili smo za izračun prosječnu veličinu filma u Bluray formatu), na današnjim ćeš A1 Turbo Internet brzinama čekati 34,4 sekunde, a te 1950. nisi to baš mogao. Ali ako pogledamo brzine iz 1990., kada se Internet počinje masovnije probijati na tržište, trebalo je čekati oko 9500 sati. Da se ne mučiš s računanjem, to je više od 390 dana!

Koliko ti vremena treba da preuzmeš 4GB?

Internet 1950
0 sati
Pri brzini od 1 kbit/s
A1 Turbo Internet 2020
0 sekunde
Pri brzini od 1 Gbit/s

Devedesete su donijele velike i važne promjene u tehnološkom napretku. Internet je postao dostupniji. Početkom devedesetih dobili smo i MP3 format: način da glazbu komprimiramo tako da se olakšava njeno slanje. Kako danas slušaš glazbu? Možda preko nekog od streaming servisa?

Da bi to danas mogli, morali smo prvo izmisliti MP3! A onda i MPEG – za video sadržaj. I zahvaljujući tome danas možemo upaliti YouTube (osnovan 2005. godine) ili gledati bilo koji od digitalnih streaming servisa.

A revolucija zapravo počinje 1999. godine, kada u Hrvatsku dolazi A1 – tada pod imenom VIPnet. Zašto revolucija? Pojavio se teleoperater koji je prvi ponudio uslugu mobitela na bonove. A ako bi nešto zapelo, po prvi smo puta imali operatera koji je nudio 24/7 korisničku podršku. Revolucija!

Nova je revolucija stigla 2001., kada je tadašnji VIPnet omogućio da parkiranje platimo SMS porukom. Deset godina kasnije, mogli smo imati jedan ugovor s objedinjenim uslugama: za fiksni telefon (to je bilo vrijeme prije nego su nas na kućni telefon zvali samo anketari), za Internet i za TV.

Evo, PLACEHOLDER_IME, svijet se iz zaista promijenio od 1950. godine, dana kada je svijet postao bogatiji za tebe (kao i za Josipu Lisac, Gorana Bregovića, Linu Červara, Toma Pettyja, Eda Harisaa, Miroslava Ilića, Janeza Drnovšeka, Steviea Wondera). Sve se ovo – i još mnogo toga – dogodilo tijekom tvojeg života. Nastajali su filmovi i serije, pojavili su se Netflix, Spotify i Deezer, nove su navike kod čitanja novina, svoje osjećaje i mišljenja razmjenjujemo putem društvenih mreža – Facebooka, Instagrama i Twittera… Ali i dalje učimo, razvijamo se, istražujemo. I dalje se upoznajemo, zaljubljujemo, zbližavamo. I dalje pronalazimo nove i čudesne načine da mijenjamo svijet – baš zbog tebe. Jer u središtu svih promjena si ti – i ti povezuješ sve ovo u samo svoju i jedinstvenu priču!