Ako zaviriš u obiteljske albume, vidjet ćeš da smo tih godina nosili čudne frizure – i muškarci i žene. Tih je godina super popularna bila fudbalerka – sigurno ćeš u obiteljskom albumu pronaći barem jednu osobu koja je ponosno nosi. Uostalom, prisjeti se kako je to tada izgledalo:

Ako bolje pogledaš fotografije iz obiteljskih albuma, vidjet ćeš i čudnovate modne izričaje. Te smo 1988. godine obožavali dugačke vunene kapute, a 80-te kao desetljeće pamtimo po tajicama i štucnama, trenirkama, veluru, hlačama visokog struka, trakama za kosu…

Te je godine George Michael zamrdao bokovima u ritmu Faith, naslovnog singla njegovog prvog solo albuma, i apsolutno poharao svjetske top ljestvice. Poderane levisice, kožnjak, ray-banke… Spot za Faith imao je gotovo sva legendarna modna obilježja osamdesetih. Poslušaj hit svoje godine!

Te godine domaću su scenu zauvijek prodrmali Psihomodo Pop svojim prvijencem Godina zmaja, na kojem se nalaze neki od njihovih dan-danas najvećih hitova kao što su Frida, Ja volim samo sebe i Kad sam imao 16.

Ta je godina u glazbenoj industriji ostala upamćena i po tome što su CD-i po prvi puta prodajom nadmašili vinile. Nitko tada nije ni slutio da će vinilne ploče koje desetljeće kasnije doživjeti pravi revival, a kamoli da ćemo glazbu najviše slušati putem – mobilnih telefona! Koristili smo telefone s brojčanicima – znaš, one primjerke kakve sada možeš vidjeti samo u Tehničkom muzeju. Mobitela još nema u širokoj upotrebi. Iako, možda ne znaš, ali prvi mobitel pojavio se tamo 1973. godine – bila je to Motorola koja je tada težila čak 1.1 kilogram, i bila je veličine 23x13x4,5 centimetara.

 Okej, sada pogledaj svoj mobitel: prosječna težina današnjih pametnih telefona (onaj prvi je bio sve, samo ne pametan) je između 130 i 200 grama. Negdje u vrijeme tvojeg rođenja počinju se razvijati prve mobilne mreže. To su 1G mreže koje nastaju u Americi i trebalo je puno desetljeće i 100 milijuna dolara da bi mobiteli zauzeli važno mjesto na tržištu. A nije ni čudo: na one prve mobitele mogli smo pričati samo 30 minuta i za tih 30 minuta razgovora uređaj se morao puniti punih 10 sati. Usporedi to sa svojim pametnim telefonom sa superbrzim punjačem – i sigurno se ljutiš ako ti baterija ne izdrži cijeli dan bez punjenja. Reda ipak mora biti!

Te su 1988. održane ljetne Olimpijske igre u Seoulu u Južnoj Koreji, a zimske u Calgaryju u Kanadi. Upravo je na potonjima debitirala bob reprezentacija Jamajke, koja će ući u legendu i kasnije inspirirati film Ledena staza. Pogledaj snimku nastupa!

Dodjelu Oscara te je godine obilježio Kišni čovjek s Dustinom Hoffmanom u glavnoj ulozi, a dobro su prošle i kultne Opasne veze te komedija Riba zvana Vanda.

Danas, kada filmovi dolaze u kina diljem svijeta gotovo trenutačno, nakon izlaska na tržište, teško je zamisliti da su u hrvatska kina filmovi dolazili s par mjeseci zakašnjenja. Nije bilo Rotten Tomatoesa gdje smo mogli saznati ponešto o filmu i pregledati ocjene. Ako smo željeli nešto saznati, morali smo čitati časopise. Da, da, prave tiskane časopise – i to strane jer su filmovi dolazili prvo u kina Londona, Berlina, Pariza… a tek onda k nama. 

Ako danas poželiš pogledati neki film, možeš ga streamati s nekog od online servisa. I to funkcionira bez greške i štucanja (posebno ako koristiš A1 Super Internet ili A1 Turbo Internet). Ako ga pak poželiš preuzeti za gledanje u offline modu, za 4GB filma (koristili smo za izračun prosječnu veličinu filma u Bluray formatu), na današnjim ćeš A1 Turbo Internet brzinama čekati 34,4 sekunde, a te 1988. nisi to baš mogao jer je Internet bio ograničen.

No pogledamo li brzine iz 1990., kada se Internet počinje masovnije probijati na tržište, trebalo je čekati oko 9500 sati. Da se ne mučiš s računanjem, to je više od 390 dana! A ako možda misliš da je tada surfanje bilo manje opasno, varaš se. Te je 1988. virus zvan Internetski crv privremeno obustavio rad 10% svjetskih servera!

Svi koji su tih godina htjeli čitati, nosili su sa sobom fizičke knjige. Proći će još mnogo godina do 2007. godine kada će se pojaviti prvi Amazon Kindle. I daleko smo još od ideje da preko online trgovine kupujemo knjige – iako će jedan čovjek 1995. godine biti uvjeren da je upravo to budućnost i osnovati Amazon.

Koliko ti vremena treba da preuzmeš 4GB?

Internet 1988
0 sati
Pri brzini od 1 kbit/s
A1 Turbo Internet 2020
0 sekunde
Pri brzini od 1 Gbit/s

A ako smo se htjeli igrati… te smo godine igrali razne igre s kartama. Igrali smo belu, preferans, briškule, trešete… Neki su sretnici imali Atari i Nintendo konzole kod kuće i kod njih smo igrali prve igre: među najpopularnijim igrama osamdesetih bili su Pacman i Tetris. Danas, kada imamo ozbiljna esport natjecanja, lige i profesionalne igrače, teško je zamisliti da smo nekada imali vrlo jednostavnu grafiku, vrlo bazične zadatke u igri i sve je stalo na jednu audiokazetu. (Znate li uopće što su to kazete?)

Danas bez interneta ne možemo igrati – niti to želimo kada se možemo natjecati s najboljim igračima diljem svijeta! Devedesete su donijele velike i važne promjene. Internet je postao dostupniji. Nemamo Facebook (dolazi tek 2004.), Instagram (osnovan 2010.) i Twitter (osnovan 2006.). Nemamo čak ni MySpace – on je osnovan 2003. Ali imamo – ako imamo sreće – cyber cafee – to su mjesta na kojima imaš računalo s pristupom internetu. Šaljemo prve mailove, družimo se u news grupama, na IRC-u (nešto poput WhatsAppa iz 1990-ih). A najveća priča tih godina je postojanje Napstera i tužba koju je Metallica podigla protiv njega (da, tada je i Metallica bila stvarno velika i važna priča).

Napster je bio preteča PirateBayja i mjesto koje je omogućavalo ilegalno preuzimanje podataka. Internet je bio mlad i još nije postojala web-stranica na svaku zamislivu temu koja ti padne na pamet pa tako nitko još nije dobro i učinkovito regulirao autorska prava.

Početkom devedesetih dobili smo i MP3 format: način da glazbu komprimiramo tako da se olakšava njeno slanje. Kako danas slušaš glazbu? Možda preko nekog od streaming servisa? Da bi to danas mogli, morali smo prvo izmisliti MP3! A onda i MPEG – za video sadržaj. I zahvaljujući tome danas možemo upaliti YouTube (osnovan 2005. godine) ili gledati bilo koji od digitalnih streaming servisa.

A revolucija zapravo počinje 1999. godine, kada u Hrvatsku dolazi A1 – tada pod imenom VIPnet. Zašto revolucija? Pojavio se teleoperater koji je prvi ponudio uslugu mobitela na bonove. A ako bi nešto zapelo, po prvi smo puta imali operatera koji je nudio 24/7 korisničku podršku. Revolucija!

Nova je revolucija stigla 2001., kada je tadašnji VIPnet omogućio da parkiranje platimo SMS porukom. Deset godina kasnije, mogli smo imati jedan ugovor s objedinjenim uslugama: za fiksni telefon (to je bilo vrijeme prije nego su nas na kućni telefon zvali samo anketari), za Internet i za TV.

Evo, PLACEHOLDER_IME, svijet se iz temelja promijenio od 1988. godine, kada je svijet postao bogatiji za tebe (i za Rihannu, Adele, Lizzo, Marina Čilića, Ruperta Grinta, Jessie J i Emmu Stone). Sve se ovo – i još puno, puno toga – dogodilo tijekom tvojeg života. Nastajali su filmovi i serije, pojavili su se Netflix, Spotify i Deezer, prestali smo čitati novine, komuniciramo putem Facebooka, Instagrama i Twittera… Ali i dalje učimo, razvijamo se, istražujemo. I dalje se upoznajemo, zaljubljujemo, zbližavamo. I dalje pronalazimo nove i čudesne načine da mijenjamo svijet – baš zbog tebe. Jer u središtu svih promjena si ti – i ti povezuješ sve ovo u samo svoju i jedinstvenu priču!