Ako zaviriš u obiteljske albume, vidjet ćeš da smo tih godina nosili čudne frizure – i muškarci i žene. Tih je godina super popularna bila fudbalerka – sigurno ćeš u obiteljskom albumu pronaći barem jednu osobu koja je ponosno nosi. Uostalom, prisjeti se kako je to tada izgledalo:

Ako bolje pogledaš fotografije iz obiteljskih albuma, vidjet ćeš i čudnovate modne izričaje. Te smo 1989. godine obožavali dugačke vunene kapute, a 80-te kao desetljeće pamtimo po tajicama i štucnama, trenirkama, veluru, hlačama visokog struka, trakama za kosu…

Te je godine, prema Billboardovoj ljestvici Hot singles, najveći hit bio Look away benda Chicago. Ne zvuči osobito poznato, zar ne? Ali zato ti je zasigurno poznata jedna jedina – Madonna, i njen hit singl Like a prayer iz 1989. Prateći video spot podigao je tada ogromnu prašinu, izazavši čak i osudu Vatikana. Pogledaj jedan od najvećih hitova svoje godine!

Ta 1989. zauvijek će ostati upisana i u povijest domaće popularne glazbe: upravo je tada pjesmom Rock me baby Euroviziju osvojila hrvatska grupa Riva predvođena Emilijom Kokić! Unatoč solidnim plasmanima naših predstavnika u narednim godinama, uspjeh je ovo koji se za tvog života (još) neće ponoviti.

Te smo 1989. godine putovali u Jugićima i Golfu dvojci. Nije bilo autoputa (osim do Karlovca) i put do mora stvarno je bio pustolovina. Koristili smo telefone s brojčanicima – znaš, one primjerke kakve sada možeš vidjeti samo u Tehničkom muzeju. Mobitela još nema u širokoj upotrebi. Iako, možda ne znaš, ali prvi mobitel pojavio se tamo 1973. godine – bila je to Motorola koja je tada težila čak 1.1 kilogram, i bila je veličine 23x13x4,5 centimetara.

Okej, sada pogledaj svoj mobitel: prosječna težina današnjih pametnih telefona (onaj prvi je bio sve, samo ne pametan) je između 130 i 200 grama. Negdje u vrijeme tvojeg rođenja počinju se razvijati prve mobilne mreže. To su 1G mreže koje nastaju u Americi i trebalo je puno desetljeće i 100 milijuna dolara da bi mobiteli zauzeli važno mjesto na tržištu. A nije ni čudo: na one prve mobitele mogli smo pričati samo 30 minutai za tih 30 minuta razgovora uređaj se morao puniti punih 10 sati. Usporedi to sa svojim pametnim telefonom sa superbrzim punjačem – i sigurno se ljutiš ako ti baterija ne izdrži cijeli dan bez punjenja. Reda ipak mora biti!

Te je godine Oscare poharao simpatični film Vozeći gospođicu Daisy. Morgan Freeman unatoč nominaciji nije dobio kipić, ali zato njegova kolegica Jessica Tandy jest. Tada u dobi od 81 godine, Tandy je tako ušla u povijest kao najstarija dobitnica Oscara za najbolju glavnu žensku ulogu. Pogledaj i trailer!

Danas, kada filmovi dolaze u kina diljem svijeta gotovo trenutačno, nakon izlaska na tržište, teško je zamisliti da su u hrvatska kina filmovi dolazili s par mjeseci zakašnjenja. Nije bilo Rotten Tomatoesa gdje smo mogli saznati ponešto o filmu i pregledati ocjene. Ako smo željeli nešto saznati, morali smo čitati časopise. Da, da, prave tiskane časopise – i to strane jer su filmovi dolazili prvo u kina Londona, Berlina, Pariza… a tek onda k nama.

Ako danas poželiš pogledati neki film, možeš ga streamati s nekog od online servisa. I to funkcionira bez greške i štucanja (posebno ako koristiš A1 Super Internet ili A1 Turbo Internet). Ako ga pak poželiš preuzeti za gledanje u offline modu, za 4GB filma (koristili smo za izračun prosječnu veličinu filma u Bluray formatu), na današnjim ćeš A1 Turbo Internet brzinama čekati 34,4 sekunde, a te 1989. nisi to baš mogao jer je Internet bio ograničen.

Ali ako pogledamo brzine iz 1990., kada se Internet počinje masovnije probijati na tržište, trebalo je čekati oko 9500 sati. Da se ne mučiš s računanjem, to je više od 390 dana! A nismo uopće spomenuli da smo te godine filmove gledali na videokazetama – i posuđivali ih u videotekama! Još luđe: morali smo plaćati kazne ako pogledani film ne bismo vratili na početak. 

Svi koji su tih godina htjeli čitati, nosili su sa sobom fizičke knjige. Proći će još mnogo godina do 2007. godine kada će se pojaviti prvi Amazon Kindle. I daleko smo još od ideje da preko online trgovine kupujemo knjige – iako će jedan čovjek 1995. godine biti uvjeren da je upravo to budućnost i osnovati Amazon.

Te smo 1984. pratili Zimske olimpijske u Sarajevu, a ako smo se htjeli igrati… te smo godine igrali razne igre s kartama. Igrali smo belu, preferans, briškule, trešete… Neki će sretnici uskoro dobiti Atari i Nintendo konzole pa ćemo kod njih zaigrati prve igre: među najpopularnijim igrama osamdesetih bili su Pacman i Tetris.

Danas, kada imamo ozbiljna esport natjecanja, lige i profesionalne igrače, teško je zamisliti da smo nekada imali vrlo jednostavnu grafiku, vrlo bazične zadatke u igri i sve je stalo na jednu audiokazetu. (Znate li uopće što su to kazete?) Danas bez interneta ne možemo igrati – niti to želimo kada se možemo natjecati s najboljim igračima diljem svijeta! 

Ta 1989. bila je zaista velika godina. Da, da, te je godine pao Berlinski zid… No znaš li da je to bila i jedna od ključnih godina u povijesti razvoja interneta? Engleski znanstvenik Tim Berners-Lee te je godine razvio novu tehniku distribuiranja informacija putem interneta, i nazvao je – World Wide Web. Bazirana na hipertekstu, nova je tehnologija omogućila međusobno povezivanje dokumenata na različitim web stranicama putem hiperlinkova, koje danas znaš jednostavno kao – linkove. Za razliku od ostalih tada dostupnih Internet protokola, Web je postao široko dostupan zahvaljujući pristupačnom grafičkom sučelju.

Devedesete su donijele velike i važne promjene. Internet je postao još dostupniji. Nemamo Facebook (dolazi tek 2004.), Instagram (osnovan 2010.) i Twitter (osnovan 2006.). Nemamo čak ni MySpace – on je osnovan 2003. Ali imamo – ako imamo sreće – cyber cafee – to su mjesta na kojima imaš računalo s pristupom internetu. Šaljemo prve mailove, družimo se u news grupama, na IRC-u (nešto poput WhatsAppa iz 1990-ih). A najveća priča tih godina je postojanje Napstera i tužba koju je Metallica podigla protiv njega (da, tada je i Metallica bila stvarno velika i važna priča).

Napster je bio preteča PirateBayja i mjesto koje je omogućavalo ilegalno preuzimanje podataka. Internet je bio mlad i još nije postojala web-stranica na svaku zamislivu temu koja ti padne na pamet pa tako nitko još nije dobro i učinkovito regulirao autorska prava.

Početkom devedesetih dobili smo i MP3 format: način da glazbu komprimiramo tako da se olakšava njeno slanje. Kako danas slušaš glazbu? Možda preko nekog od streaming servisa? Da bi to danas mogli, morali smo prvo izmisliti MP3! A onda i MPEG – za video sadržaj. I zahvaljujući tome danas možemo upaliti YouTube (osnovan 2005. godine) ili gledati bilo koji od digitalnih streaming servisa.

A revolucija zapravo počinje 1999. godine, kada u Hrvatsku dolazi A1 – tada pod imenom VIPnet. Zašto revolucija? Pojavio se teleoperater koji je prvi ponudio uslugu mobitela na bonove. A ako bi nešto zapelo, po prvi smo puta imali operatera koji je nudio 24/7 korisničku podršku. Revolucija!

Nova je revolucija stigla 2001., kada je tadašnji VIPnet omogućio da parkiranje platimo SMS porukom. Deset godina kasnije, mogli smo imati jedan ugovor s objedinjenim uslugama: za fiksni telefon (to je bilo vrijeme prije nego su nas na kućni telefon zvali samo anketari), za Internet i za TV.

Evo, PLACEHOLDER_IME, svijet se iz temelja promijenio od 1989. godine, kada je svijet postao bogatiji za tebe (i za Taylor Swift, Martina Sinkovića, Daniela Radcliffea, Zedda, Dakotu Johnson i Alexandriju Ocasio-Cortez). Sve se ovo – i još puno, puno toga – dogodilo tijekom tvojeg života. Nastajali su filmovi i serije, pojavili su se Netflix, Spotify i Deezer, prestali smo čitati novine, komuniciramo putem Facebooka, Instagrama i Twittera… Ali i dalje učimo, razvijamo se, istražujemo. I dalje se upoznajemo, zaljubljujemo, zbližavamo. I dalje pronalazimo nove i čudesne načine da mijenjamo svijet – baš zbog tebe. Jer u središtu svih promjena si ti – i ti povezuješ sve ovo u samo svoju i jedinstvenu priču!