Ako zaviriš u obiteljske albume, vidjet ćeš da smo tih godina nosili šašave frizure. Tih godina ženske su kose i dalje natapirane – posebno šiške! – dok za muškarce u modu lagano ulazi talijanka. Uostalom, prisjeti se kako je to tada izgledalo:

Ako bolje pogledaš fotografije iz obiteljskih albuma – posebno one s rođendanskih zabava – vidjet ćeš i čudnovate modne izričaje. Te smo 1992. godine obožavali karirane košulje, ali i karirane minice, a 90-te kao desetljeće pamtimo po vrećastim hlačama, crop topovima, tregericama, kikicama, punđicama, ludim bojama za kosu…

Te 1992. jedan od najvećih glazbenih hitova bila je pjesma Under the bridge benda Red Hot Chili Peppers. Popularni RHCP tek potkraj te dekade službeno će postati jedan od komercijalno najuspješnijih bendova na svijetu, iako su nam već te 1992. podarili ovaj bezvremenski radijski klasik. Poslušaj hit svoje godine!

Te su se 1992. momci iz Daleke obale vozikali Od mora do mora, a otprilike u isto to vrijeme svoj će status početi cementirati jedna od danas najvećih pop zvijezda ovih prostora koja će top ljestvicama dominirati narednih dekada. Radi se, dakako, o Severini, koje je upravo te 1992. imala svoj prvi mega hit sa pjesmom Tvoja prva djevojka.

Te smo 1992. godine putovali u Opel Kadettu i Golfu dvojci. Nije bilo autoputa (osim do Karlovca) i put do mora stvarno je bio pustolovina. Koristili smo fiksne telefone – doduše sada već s tipkama, a oni koji su mogli priuštiti taj luksuz imali su možda i bežični telefon. Mobitela još nema u širokoj upotrebi. Iako, možda ne znaš, ali prvi mobitel pojavio se tamo 1973. godine – bila je to Motorola koja je tada težila čak 1.1 kilogram, i bila je veličine 23x13x4,5 centimetara.

Okej, sada pogledaj svoj mobitel: prosječna težina današnjih pametnih telefona (onaj prvi je bio sve, samo ne pametan) je između 130 i 200 grama. Negdje u vrijeme tvojeg rođenja počinje se razvijati druga generacija mobilnih mreža, poznatijih kao 2G mreže. Trebalo je još mnogo vremena i milijuna dolara da bi mobiteli zauzeli važno mjesto na tržištu. A nije ni čudo: na one prve mobitele mogli smo pričati samo 30 minutai za tih 30 minuta razgovora uređaj se morao puniti punih 10 sati. Usporedi to sa svojim pametnim telefonom sa superbrzim punjačem – i sigurno se ljutiš ako ti baterija ne izdrži cijeli dan bez punjenja. Reda ipak mora biti!

Te 1992. godine apsolutni kino hit bio je Disneyjev animirani film Aladdin. Tada animirani filmovi još nisu bili sinkronizirani na hrvatski pa su nam kao klincima roditelji u kinu morali šaptom čitati titlove. Pogledaj trailer!

Danas, kada filmovi dolaze u kina diljem svijeta gotovo trenutačno, nakon izlaska na tržište, teško je zamisliti da su u hrvatska kina filmovi dolazili s par mjeseci zakašnjenja. Nije bilo Rotten Tomatoesa gdje smo mogli saznati ponešto o filmu i pregledati ocjene. Ako smo željeli nešto saznati, morali smo čitati časopise. Da, da, prave tiskane časopise – i to strane jer su filmovi dolazili prvo u kina Londona, Berlina, Pariza… a tek onda k nama.

Ako danas poželiš pogledati neku seriju ili film, možeš ih streamati s nekog od online servisa. I to funkcionira bez greške i štucanja (posebno ako koristiš A1 Super Internet ili A1 Turbo Internet). Ako ga pak poželiš preuzeti za gledanje u offline modu, za 4GB filma (koristili smo za izračun prosječnu veličinu filma u Bluray formatu), na današnjim ćeš A1 Turbo Internet brzinama čekati 34,4 sekunde, a to tada nisi baš mogao jer je Internet bio ograničen.

Ali ako pogledamo brzine iz 1990., kada se Internet počinje masovnije probijati na tržište, trebalo je čekati oko 9500 sati. Da se ne mučiš s računanjem, to je više od 390 dana! A nismo uopće spomenuli da smo te godine filmove gledali na videokazetama – i posuđivali ih u videotekama! Još luđe: morali smo plaćati kazne ako pogledani film ne bismo vratili na početak. 

Svi koji su tih godina htjeli čitati, nosili su sa sobom fizičke knjige. Proći će još mnogo godina do 2007. godine kada će se pojaviti prvi Amazon Kindle. I daleko smo još od ideje da preko online trgovine kupujemo knjige – iako će jedan čovjek 1995. godine biti uvjeren da je upravo to budućnost i osnovati Amazon.

A ako smo se htjeli igrati… te smo godine igrali Čovječe ne ljuti se i kartali ili pak na igralištu preskakali gumi-gumi i igrali Školice… Neki su sretnici imali Game Boy ili SEGA Mega Drive, a među najpopularnijim igrama devedesetih bile su Super Mario i Donkey Kong.

Žestoka konkurencija među igraćim konzolama bila je tek u povojima. Danas, kada imamo ozbiljna esport natjecanja, lige i profesionalne igrače, teško je zamisliti da smo nekada imali vrlo jednostavnu grafiku i vrlo bazične zadatke u igri. Danas bez interneta ne možemo igrati – niti to želimo kada se možemo natjecati s najboljim igračima diljem svijeta!

Koliko ti vremena treba da preuzmeš 4GB?

Internet 1992
0 sati
Pri brzini od 2,7 kbit/s
A1 Turbo Internet 2020
0 sekunde
Pri brzini od 1 Gbit/s

Devedesete su donijele velike i važne promjene. Internet je postao dostupniji. Nemamo Facebook (dolazi tek 2004.), Instagram (osnovan 2010.) i Twitter (osnovan 2006.). Nemamo čak ni MySpace – on je osnovan 2003. Ali imamo – ako imamo sreće – cyber cafee – to su mjesta na kojima imaš računalo s pristupom internetu. Šaljemo prve mailove, družimo se u news grupama, na IRC-u (nešto poput WhatsAppa iz 1990-ih). A najveća priča tih godina je postojanje Napstera i tužba koju je Metallica podigla protiv njega (da, tada je i Metallica bila stvarno velika i važna priča).

Napster je bio preteča PirateBayja i mjesto koje je omogućavalo ilegalno preuzimanje podataka. Internet je bio mlad i još nije postojala web-stranica na svaku zamislivu temu koja ti padne na pamet pa tako nitko još nije dobro i učinkovito regulirao autorska prava.

Početkom devedesetih dobili smo i MP3 format: način da glazbu komprimiramo tako da se olakšava njeno slanje. Kako danas slušaš glazbu? Možda preko nekog od streaming servisa? Da bi to danas mogli, morali smo prvo izmisliti MP3! A onda i MPEG – za video sadržaj. I zahvaljujući tome danas možemo upaliti YouTube (osnovan 2005. godine) ili gledati bilo koji od digitalnih streaming servisa.

A revolucija zapravo počinje 1999. godine, kada u Hrvatsku dolazi A1 – tada pod imenom VIPnet. Zašto revolucija? Pojavio se teleoperater koji je prvi ponudio uslugu mobitela na bonove. A ako bi nešto zapelo, po prvi smo puta imali operatera koji je nudio 24/7 korisničku podršku. Revolucija!

Nova je revolucija stigla 2001., kada je tadašnji VIPnet omogućio da parkiranje platimo SMS porukom. Deset godina kasnije, mogli smo imati jedan ugovor s objedinjenim uslugama: za fiksni telefon (to je bilo vrijeme prije nego su nas na kućni telefon zvali samo anketari), za Internet i za TV.

Evo, PLACEHOLDER_IME, svijet se iz temelja promijenio od 1992. godine, kada je svijet postao bogatiji za tebe (i za Neymara, Cardi B, Miley Cyrus, Maca Millera, Sama Smitha, Selenu Gomez i Caru Delevingne). Sve se ovo – i još puno, puno toga – dogodilo tijekom tvojeg života. Nastajali su filmovi i serije, pojavili su se Netflix, Spotify i Deezer, prestali smo čitati novine, komuniciramo putem Facebooka, Instagrama i Twittera… Ali i dalje učimo, razvijamo se, istražujemo. I dalje se upoznajemo, zaljubljujemo, zbližavamo. I dalje pronalazimo nove i čudesne načine da mijenjamo svijet – baš zbog tebe. Jer u središtu svih promjena si ti – i ti povezuješ sve ovo u samo svoju i jedinstvenu priču!