Ako zaviriš u obiteljske albume, vidjet ćeš da smo tih godina nosili šašave frizure. Tih godina ženske su kose i dalje natapirane – posebno šiške! – dok za muškarce u modu lagano ulazi talijanka. Uostalom, prisjeti se kako je to tada izgledalo:

Ako bolje pogledaš fotografije iz obiteljskih albuma – posebno one s rođendanskih zabava – vidjet ćeš i čudnovate modne izričaje. Te smo 1994. godine obožavali karirane košulje, ali i karirane minice, a 90-te kao desetljeće pamtimo po vrećastim hlačama, crop topovima, tregericama, kikicama, punđicama, ludim bojama za kosu…

Ta 1994. zauvijek će promijeniti naš doživljaj Božićnih blagdana. Naime, upravo je te godine Mariah Carey objavila singl All I want for Christmas, koji će ostatak tvog života  svakog prosinca treštati iz svake trgovine. Poslušaj Božićni hit svoje godine (i života)!

Te godine domaću estradnu scenu definitivno osvaja dance glazba, predvođena skupinom E.T. čija je članica tada bila dan-danas omiljena Vanna. Te su 1994. izdali svoj drugi album Second to none na kojem se nalaze hitovi poput Da ti nisam bila dovoljna i legendarni Tek je 12 sati, za koji je snimljen tada najskuplji video spot u Hrvatskoj. (Što je vjerojatno nije neobično budući da su umjesto standardnog disko kluba izrentali – Hrvatsko narodno kazalište.)

Te smo 1994. godine putovali u Opel Kadettu i Golfu dvojci. Nije bilo autoputa (osim do Karlovca) i put do mora stvarno je bio pustolovina. Koristili smo fiksne telefone, a neki sretnici imali su bežični telefon. Iako je godinu ranije na hrvatsko tržište stigao prvi mobilni telefon – Dancall Logic HP1111 – mobitela još nema u širokoj upotrebi, a Dancall je danas gdje mu je i mjesto: u zbirci Tehničkog muzeja. Možda ne znaš, ali prvi mobitel pojavio se tamo 1973. godine – bila je to Motorola koja je tada težila čak 1.1 kilogram, i bila je veličine 23x13x4,5 centimetara.

Okej, sada pogledaj svoj mobitel: prosječna težina današnjih pametnih telefona (onaj prvi je bio sve, samo ne pametan) je između 130 i 200 grama. Negdje u vrijeme tvojeg rođenja tek se počinje koristiti druga generacija mobilnih mreža, poznatijih kao 2G mreže. Trebalo je još mnogo vremena i milijuna dolara da bi mobiteli zauzeli važno mjesto na tržištu. A nije ni čudo: na one prve mobitele mogli smo pričati samo 30 minutai za tih 30 minuta razgovora uređaj se morao puniti punih 10 sati. Usporedi to sa svojim pametnim telefonom sa superbrzim punjačem – i sigurno se ljutiš ako ti baterija ne izdrži cijeli dan bez punjenja. Reda ipak mora biti!

Te smo 1994. ronili suze u kinu dok smo gledali na veliko platno, a roditelji su nam čitali titlove Kralja lavova (da, crtići nisu bili sinkronizirani na hrvatski!). Najuspješniji tradicionalno animirani filma svih vremena ujedno je i najprodavaniji film na VHS-u: kazetu s tim filmom kupilo je preko 30 milijuna ljudi! Sjećaš li se uopće VHS kazeta?

Danas, kada filmovi dolaze u kina diljem svijeta gotovo trenutačno, nakon izlaska na tržište, teško je zamisliti da su u hrvatska kina filmovi dolazili s par mjeseci zakašnjenja. Nije bilo Rotten Tomatoesa gdje smo mogli saznati ponešto o filmu i pregledati ocjene. Ako smo željeli nešto saznati, morali smo čitati časopise. Da, da, prave tiskane časopise – i to strane jer su filmovi dolazili prvo u kina Londona, Berlina, Pariza… a tek onda k nama.

Ako danas poželiš pogledati neku seriju ili film, možeš ih streamati s nekog od online servisa. I to funkcionira bez greške i štucanja (posebno ako koristiš A1 Super Internet ili A1 Turbo Internet). Ako ga pak poželiš preuzeti za gledanje u offline modu, za 4GB filma (koristili smo za izračun prosječnu veličinu filma u Bluray formatu), na današnjim ćeš A1 Turbo Internet brzinama čekati 34,4 sekunde, a te 1994. nisi to baš mogao jer je Internet bio ograničen.

Ali ako pogledamo brzine iz 1990., kada se Internet počinje masovnije probijati na tržište, trebalo je čekati oko 9500 sati. Da se ne mučiš s računanjem, to je više od 390 dana! A nismo uopće spomenuli da smo te godine filmove gledali na videokazetama – i posuđivali ih u videotekama! Još luđe: morali smo plaćati kazne ako pogledani film ne bismo vratili na početak.

Svi koji su tih godina htjeli čitati, nosili su sa sobom fizičke knjige. Proći će još mnogo godina do 2007. godine kada će se pojaviti prvi Amazon Kindle. I daleko smo još od ideje da preko online trgovine kupujemo knjige – iako će jedan čovjek 1995. godine biti uvjeren da je upravo to budućnost i osnovati Amazon.

Te smo 1994. marljivo sakupljali sličice igrača koji su sudjelovali na Svjetskom nogometnom prvenstvu u SAD-u, na kojem je u finalu Brazil pobijedio Italiju. A ako smo se htjeli igrati… te smo godine igrali Čovječe ne ljuti se, ili pak na igralištu preskakali gumi-gumi i igrali Školice…

Iako kod nas još nedostupna, te je 1994. na japansko je tržište stigla prva Plejka, a time je počela i žestoka borba za prevlast tada mlađahnih konzola za video igre. Grafika postaje kompleksnija, kao i zadaci, no proći će još dosta vremena do razvoja video igara modernog doba. Danas bez interneta ne možemo igrati – niti to želimo kada se možemo natjecati s najboljim igračima diljem svijeta! 

Koliko ti vremena treba da preuzmeš 4GB?

Internet 1994
0 sati
Pri brzini od 6,1 kbit/s
A1 Turbo Internet 2020
0 sekunde
Pri brzini od 1 Gbit/s

Devedesete su donijele velike i važne promjene. Internet je postao dostupniji. Nemamo Facebook (dolazi tek 2004.), Instagram (osnovan 2010.) i Twitter (osnovan 2006.). Nemamo čak ni MySpace – on je osnovan 2003. Ali imamo – ako imamo sreće – cyber cafee – to su mjesta na kojima imaš računalo s pristupom internetu. Šaljemo prve mailove, družimo se u news grupama, na IRC-u (nešto poput WhatsAppa iz 1994-ih).

A najveća priča tih godina je postojanje Napstera i tužba koju je Metallica podigla protiv njega (da, tada je i Metallica bila stvarno velika i važna priča). Napster je bio preteča PirateBayja i mjesto koje je omogućavalo ilegalno preuzimanje podataka. Internet je bio mlad i još nije postojala web-stranica na svaku zamislivu temu koja ti padne na pamet pa tako nitko još nije dobro i učinkovito regulirao autorska prava.

Početkom devedesetih dobili smo i MP3 format: način da glazbu komprimiramo tako da se olakšava njeno slanje. Kako danas slušaš glazbu? Možda preko nekog od streaming servisa? Da bi to danas mogli, morali smo prvo izmisliti MP3! A onda i MPEG – za video sadržaj. I zahvaljujući tome danas možemo upaliti YouTube (osnovan 2005. godine) ili gledati bilo koji od digitalnih streaming servisa.

A revolucija zapravo počinje 1999. godine, kada u Hrvatsku dolazi A1 – tada pod imenom VIPnet. Zašto revolucija? Pojavio se teleoperater koji je prvi ponudio uslugu mobitela na bonove. A ako bi nešto zapelo, po prvi smo puta imali operatera koji je nudio 24/7 korisničku podršku. Revolucija!

Nova je revolucija stigla 2001., kada je tadašnji VIPnet omogućio da parkiranje platimo SMS porukom. Deset godina kasnije, mogli smo imati jedan ugovor s objedinjenim uslugama: za fiksni telefon (to je bilo vrijeme prije nego su nas na kućni telefon zvali samo anketari), za Internet i za TV.

Evo, PLACEHOLDER_IME, svijet se iz temelja promijenio od 1994. godine, kada je svijet postao bogatiji za tebe (i za Justina Biebera, Harryja Stylesa, Halsey, Camilu Mendes, Lil Uzi Verta, Bad Bunnyja i Madelaine Petsch). Sve se ovo – i još puno, puno toga – dogodilo tijekom tvojeg života. Nastajali su filmovi i serije, pojavili su se Netflix, Spotify i Deezer, prestali smo čitati novine, komuniciramo putem Facebooka, Instagrama i Twittera… Ali i dalje učimo, razvijamo se, istražujemo. I dalje se upoznajemo, zaljubljujemo, zbližavamo. I dalje pronalazimo nove i čudesne načine da mijenjamo svijet – baš zbog tebe. Jer u središtu svih promjena si ti – i ti povezuješ sve ovo u samo svoju i jedinstvenu priču!