Ako zaviriš u obiteljske albume, vidjet ćeš da smo tih godina nosili šašave frizure: među muškarcima apsolutni hit je talijanka, dok žene počinju furati tzv. Rachel frizuru po uzoru na lik Jennifer Aniston u seriji Prijatelji. Uostalom, prisjeti se kako je to tada izgledalo:
Ako bolje pogledaš fotografije iz obiteljskih albuma – posebno one s rođendanskih zabava – vidjet ćeš i čudnovate modne izričaje. Te smo 1995. godine obožavali karirane košulje, ali i karirane minice, a 90-te kao desetljeće pamtimo po vrećastim hlačama, crop topovima, tregericama, kikicama, punđicama, ludim bojama za kosu…
Te 1995. rap i r&b glazba započinje svoju dominaciju mainstream glazbom koja će se nastaviti idućih desetak godina. Prema Billboardovoj ljestvici, apsolutni hit godine imao je Coolio sa legendarnom stvari Gangsta’s Paradise. Poslušaj hit svoje godine!
Te godine na domaćoj glazbenoj sceni vlada pravi košmar! Svuda oko nas lete Mineini Vrapci i komarci, Kasandra ima feeling i osjeća to dok poziva da joj kupiš Sladoled, Severina će opjevati činjenicu da raste Trava zelena, a na kraju svega, Iza ponoći tu je Ella.
Te smo 1995. godine putovali u Opel Kadettu i Golfu dvojci. Nije bilo autoputa (osim do Karlovca) i put do mora stvarno je bio pustolovina. Koristili smo fiksne telefone, a neki sretnici imali su bežični telefon. Upotreba mobitela još nije raširena, a prvi se primjerci mobilnih telefona nalaze ondje gdje im je mjesto – u muzejskim zbirkama. Možda ne znaš, ali prvi mobitel pojavio se tamo 1973. godine – bila je to Motorola koja je tada težila čak 1.1 kilogram, i bila je veličine 23x13x4,5 centimetara.
Okej, sada pogledaj svoj mobitel: prosječna težina današnjih pametnih telefona (onaj prvi je bio sve, samo ne pametan) je između 130 i 200 grama. Negdje u vrijeme tvojeg rođenja druga generacija mobilnih mreža, poznatijih kao 2G mreže, tek se počinje koristiti. Trebalo je još mnogo vremena i milijuna dolara da bi mobiteli zauzeli važno mjesto na tržištu. A nije ni čudo: na one prve mobitele mogli smo pričati samo 30 minuta i za tih 30 minuta razgovora uređaj se morao puniti punih 10 sati. Usporedi to sa svojim pametnim telefonom sa superbrzim punjačem – i sigurno se ljutiš ako ti baterija ne izdrži cijeli dan bez punjenja. Reda ipak mora biti!
Te 1995. godine u kina stiže prvi film koji je u cijelosti računalno animiran. Radi se o Priči o igračkama, prvoj suradnji Disneyja s animacijskim studijem Pixar i početku dugovječne filmske franšize koja će gotovo pa zakoračiti i u aktualnu dekadu. Pogledaj trailer!
Danas, kada filmovi dolaze u kina diljem svijeta gotovo trenutačno, nakon izlaska na tržište, teško je zamisliti da su u hrvatska kina filmovi dolazili s par mjeseci zakašnjenja. Nije bilo Rotten Tomatoesa gdje smo mogli saznati ponešto o filmu i pregledati ocjene. Ako smo željeli nešto saznati, morali smo čitati časopise. Da, da, prave tiskane časopise – i to strane jer su filmovi dolazili prvo u kina Londona, Berlina, Pariza… a tek onda k nama.
Ako danas poželiš pogledati neku seriju ili film, možeš ih streamati s nekog od online servisa. I to funkcionira bez greške i štucanja (posebno ako koristiš A1 Super Internet ili A1 Turbo Internet). Ako ga pak poželiš preuzeti za gledanje u offline modu, za 4GB filma (koristili smo za izračun prosječnu veličinu filma u Bluray formatu), na današnjim ćeš A1 Turbo Internet brzinama čekati 34,4 sekunde, a te 1995. nisi to baš mogao jer je Internet bio ograničen.
Ali ako pogledamo brzine iz 1990., kada se Internet počinje masovnije probijati na tržište, trebalo je čekati oko 9500 sati. Da se ne mučiš s računanjem, to je više od 390 dana! A nismo uopće spomenuli da smo te godine filmove gledali na videokazetama – i posuđivali ih u videotekama! Još luđe: morali smo plaćati kazne ako pogledani film ne bismo vratili na početak.
Svi koji su tih godina htjeli čitati, nosili su sa sobom fizičke knjige. Proći će još mnogo godina do 2007. godine kada će se pojaviti prvi Amazon Kindle. I daleko smo još od ideje da preko online trgovine kupujemo knjige – iako je jedan čovjek upravo te 1995. godine bio uvjeren da je upravo to budućnost pa je osnovao Amazon.
A ako smo se htjeli igrati… te smo godine igrali Čovječe ne ljuti se, ili pak na igralištu preskakali gumi-gumi i igrali Školice… Malobrojni sretnici imali su mogućnost okušati se u najnovijem dosegu video igara: te je 1995. prva Plejka stigla na europsko tržište, čime je počela žestoka borba Playstationa za prevlast na tržištu konzola za video igre. Igre otada dolaze na CD-ROMu, grafika postaje kompleksnija, kao i zadaci, no video igre modernog doba i dalje su u povojima. Danas bez interneta ne možemo igrati – niti to želimo kada se možemo natjecati s najboljim igračima diljem svijeta!
