Ako zaviriš u obiteljske albume, vidjet ćeš da smo tih godina nosili šašave frizure: među muškarcima apsolutni hit je talijanka, dok žene obožavaju tzv. Rachel frizuru po uzoru na lik Jennifer Aniston u seriji Prijatelji. Uostalom, prisjeti se kako je to tada izgledalo:
Ako bolje pogledaš fotografije iz obiteljskih albuma – posebno one s rođendanskih zabava – vidjet ćeš i čudnovate modne izričaje. Te smo 1996. godine obožavali karirane košulje, ali i karirane minice, a 90-te kao desetljeće pamtimo po vrećastim hlačama, crop topovima, tregericama, kikicama, punđicama, ludim bojama za kosu…
Te 1996. svi smo plesali samo jednu koreografiju: onu za zaraznu pjesmu Macarena španjolskog dua Los del Río. Taj je dvojac i njihov mega hit VH1 kasnije proglasio najvećim one-hit wonderom svih vremena. Poslušaj hit svoje godine!
Te smo godine po tko zna koji put bili zaluđeni Eurovizijom. Maja Blagdan je sa pjesmom Sveta ljubav – i također karakterističnom koreografijom, u njenom slučaju nadahnute vjetrenjačama – osvojila 4. mjesto, ostvarivši naš najbolji plasman, kakav ćemo ostvariti još samo jednom za tvog života.
Te smo 1996. godine putovali u Fiat Unu i stiskali se u Renault Twingu. Nije bilo autoputa (osim do Karlovca) i put do mora stvarno je bio pustolovina. Koristili smo fiksne telefone, a neki su imali i bežični telefon. Upotreba mobitela još nije raširena, a primjerci mobilnih telefona iz tog doba nalaze se ondje gdje im je mjesto – u muzejskim zbirkama. Možda ne znaš, ali prvi mobitel pojavio se tamo 1973. godine – bila je to Motorola koja je tada težila čak 1.1 kilogram, i bila je veličine 23x13x4,5 centimetara.
Okej, sada pogledaj svoj mobitel: prosječna težina današnjih pametnih telefona (onaj prvi je bio sve, samo ne pametan) je između 130 i 200 grama. Negdje u vrijeme tvojeg rođenja druga generacija mobilnih mreža, poznatijih kao 2G mreže, tek se počinje koristiti. Trebalo je još mnogo vremena i milijuna dolara da bi mobiteli zauzeli važno mjesto na tržištu. A nije ni čudo: na one prve mobitele mogli smo pričati samo 30 minutai za tih 30 minuta razgovora uređaj se morao puniti punih 10 sati. Usporedi to sa svojim pametnim telefonom sa superbrzim punjačem – i sigurno se ljutiš ako ti baterija ne izdrži cijeli dan bez punjenja. Reda ipak mora biti!
Te 1996. sve je u znaku nadnaravnog i vanzemljaca! Na domaćim se TV programima kreće emitirati legendarna serija Dosjei-X, a u kina smo svi hrlili gledati veliki hit Dan neovisnosti. Pogledaj trailer!
Danas, kada filmovi dolaze u kina diljem svijeta gotovo trenutačno, nakon izlaska na tržište, teško je zamisliti da su u hrvatska kina filmovi dolazili s par mjeseci zakašnjenja. Nije bilo Rotten Tomatoesa gdje smo mogli saznati ponešto o filmu i pregledati ocjene. Ako smo željeli nešto saznati, morali smo čitati časopise. Da, da, prave tiskane časopise – i to strane jer su filmovi dolazili prvo u kina Londona, Berlina, Pariza… a tek onda k nama.
Ako danas poželiš pogledati neku seriju ili film, možeš ih streamati s nekog od online servisa. I to funkcionira bez greške i štucanja (posebno ako koristiš A1 Super Internet ili A1 Turbo Internet). Ako ga pak poželiš preuzeti za gledanje u offline modu, za 4GB filma (koristili smo za izračun prosječnu veličinu filma u Bluray formatu), na današnjim ćeš A1 Turbo Internet brzinama čekati 34,4 sekunde, a te 1996. nisi to baš mogao jer je Internet bio ograničen.
Ali ako pogledamo brzine iz 1990., kada se Internet počinje masovnije probijati na tržište, trebalo je čekati oko 9500 sati. Da se ne mučiš s računanjem, to je više od 390 dana! A nismo uopće spomenuli da smo te godine filmove gledali na videokazetama – i posuđivali ih u videotekama! Još luđe: morali smo plaćati kazne ako pogledani film ne bismo vratili na početak.
Svi koji su tih godina htjeli čitati, nosili su sa sobom fizičke knjige. Proći će još mnogo godina do 2007. godine kada će se pojaviti prvi Amazon Kindle. I daleko smo još od ideje da preko online trgovine kupujemo knjige – iako je jedan čovjek 1995. godine bio uvjeren da je upravo to budućnost pa je osnovao Amazon.
A ako smo se htjeli igrati… te smo godine igrali Čovječe ne ljuti se, ili pak na igralištu preskakali gumi-gumi i igrali Školice… Malobrojni sretnici imali su mogućnost okušati se u najnovijem dosegu video igara: te je 1996. prva Plejka već dostupna na našem tržištu te je u tijeku žestoka borba Playstationa za prevlast na tržištu konzola za video igre. Igre otada dolaze na CD-ROMu, grafika postaje kompleksnija, kao i zadaci, no video igre modernog doba i dalje su u povojima. Danas bez interneta ne možemo igrati – niti to želimo kada se možemo natjecati s najboljim igračima diljem svijeta!