Ako zaviriš u obiteljske albume, vidjet ćeš da smo tih godina nosili šašave frizure. Dečki posežu za gelom za kosu kako bi postigli ježića, a cure imaju samo jednu želju: pramenovi! Uostalom, prisjeti se kako je to tada izgledalo:

Ako bolje pogledaš fotografije iz obiteljskih albuma – posebno one s rođendanskih zabava – vidjet ćeš i čudnovate modne izričaje. Te smo 2000. godine obožavali jeans: poderane traperice, traper na traper i slično, a nosili smo i majicu kratkih rukava preko majice dugih rukava, capri hlače, hlače niskog struka (ne ponovilo se)…

Te su 2000. godine glazbeni kritičari, mladi – i tvoji roditelji – kolektivno otkačili na Santanin album Supernatural. Možda nije došao do prvog mjesta Billboardove godišnje ljestvice singlova, ali zato je zauzeo i drugo i treće mjesto hitovima Smooth i Maria Maria koji dan-danas čine redovni repertoar domaćih radio postaja. Poslušaj hit svoje godine!

Te godine domaću glazbenu scenu skandaliziraju vječni provokatori Let 3. Svoj album Jedina isprva izdaju u samo jednoj kopiji albuma, no nekoliko mjeseci poslije album ipak kreće u redovnu distribuciju i donosi nam megahit Profesor Jakov. Imaš dobar parfem, tn tn…

Te smo 2000. godine putovali u Golfu četvorki i Peugeotu 206. Nije bilo autoputa (osim do Karlovca) i put do mora stvarno je bio pustolovina. Koristili smo fiksne telefone, a neki sretnici imali su bežični telefon. Upravo te 2000. na tržište stiže legendarna Nokia 3310 na kojoj smo obarali rekorde u “zmijici”. Dopisivali smo se sa simpom, ali nismo mogli znati je li poruka seen. Upotreba mobitela sve je raširenija, a modeli postaju sve dostupniji i – sve manji. Možda ne znaš, ali prvi mobitel pojavio se tamo 1973. godine – bila je to Motorola koja je tada težila čak 1.1 kilogram, i bila je veličine 23x13x4,5 centimetara.

Okej, sada pogledaj svoj mobitel: prosječna težina današnjih pametnih telefona (onaj prvi je bio sve, samo ne pametan) je između 130 i 200 grama. Negdje u vrijeme tvojeg rođenja lagano se počinje koristiti treća generacija mobilnih mreža, poznatijih kao 3G mreže, a mobiteli tek počinju zauzimati važno mjesto na tržištu. A nije ni čudo: na one prve mobitele mogli smo pričati samo 30 minutai za tih 30 minuta razgovora uređaj se morao puniti punih 10 sati. Usporedi to sa svojim pametnim telefonom sa superbrzim punjačem – i sigurno se ljutiš ako ti baterija ne izdrži cijeli dan bez punjenja. Reda ipak mora biti!

Te 2000. godine u kina stiže prvi film iz uspješne superherojske franšize X-men. Zahvaljujući upravo uspjehu prve ekranizacije priče o dobrim i zlim mutantima, sada rijetko prođe godina a da ne dobijemo barem jedan film o superherojima. Pogledaj trailer!

Danas, kada filmovi dolaze u kina diljem svijeta gotovo trenutačno, nakon izlaska na tržište, teško je zamisliti da su u hrvatska kina filmovi dolazili s par mjeseci zakašnjenja. Nismo na internetu istraživali sve o filmu i pregledavali ocjene prije gledanja. Ako smo željeli nešto saznati, čitali smo recenzije u dnevnim novinama i tjednicima, a oni zagriženiji filmofili čitali su filmske časopise. Da, da, prave tiskane časopise – i to strane jer su filmovi dolazili prvo u kina Londona, Berlina, Pariza… a tek onda k nama.

Ako danas poželiš pogledati neku seriju ili film, možeš ih streamati s nekog od online servisa. I to funkcionira bez greške i štucanja (posebno ako koristiš A1 Super Internet ili A1 Turbo Internet). Ako ga pak poželiš preuzeti za gledanje u offline modu, za 4GB filma (koristili smo za izračun prosječnu veličinu filma u Bluray formatu), na današnjim ćeš A1 Turbo Internet brzinama čekati 34,4 sekunde, a pogledamo li brzine iz te 2000., trebalo je čekati oko 137,9 sati.

Da se ne mučiš s računanjem, to je više od 5,7 dana! A nismo uopće spomenuli da smo te godine filmove gledali na DVD-ima – i posuđivali ih u videotekama!

Svi koji su tih godina htjeli čitati, nosili su sa sobom fizičke knjige. Proći će još mnogo godina do 2007. godine kada će se pojaviti prvi Amazon Kindle. I daleko smo još od ideje da preko online trgovine kupujemo knjige – iako je jedan čovjek 1995. godine bio uvjeren da je upravo to budućnost pa je osnovao Amazon. Danas je najbogatiji čovjek na svijetu.

A ako smo se htjeli igrati… Igrali smo Simse na računalima koja bi, sirota, jedva to izdržala. Neki sretnici već su imali Plejku, a upravo te 2000. na tržište stiže PlayStation 2 koji će postati najprodavanija igraća konzola svih vremena. Igre dolaze na kompaktnim diskovima, grafika postaje kompleksnija, kao i zadaci, a video igre modernog doba konačno počinju poprimati konkretniji oblik. Danas bez interneta ne možemo igrati – niti to želimo kada se možemo natjecati s najboljim igračima diljem svijeta! 

Koliko ti vremena treba da preuzmeš 4GB?

Internet 2000
0 sati
Pri brzini od 69,2 kbit/s
A1 Turbo Internet 2020
0 sekunde
Pri brzini od 1 Gbit/s

Rane dvijetisućite donijele su velike i važne promjene. Internet je postao dostupniji. Uskoro ćemo dobiti Facebook (dolazi 2004.), Instagram (osnovan 2010.) i Twitter (osnovan 2006.). Na horizontu se nazire MySpace – on je osnovan 2003. Ako imamo sreće, u blizini imamo cyber cafee – to su mjesta na kojima imaš računalo s pristupom internetu. Šaljemo prve mailove, družimo se u news grupama, dopisujemo se putem MSN Messengera (nešto poput WhatsAppa iz ranih 2000-ih).

Godinu ranije američki student Shawn Fanning kreirao je Napster, računalnu aplikaciju koja je omogućavala korisnicima da međusobno dijele glazbu putem Interneta. Postojanje Napstera postaje najveća priča tih godina, kao i tužba koju je Metallica podigla protiv njega (da, tada je i Metallica bila stvarno velika i važna priča). Napster je bio preteča PirateBayja i mjesto koje je omogućavalo ilegalno preuzimanje podataka. Internet je bio mlad i još nije postojala web-stranica na svaku zamislivu temu koja ti padne na pamet pa tako nitko još nije dobro i učinkovito regulirao autorska prava.

MP3 format – način da glazbu komprimiramo tako da se olakšava njeno slanje – dobili smo početkom devedesetih, a do dvijetisućitih format je dobrano zaživio. Kako danas slušaš glazbu? Možda preko nekog od streaming servisa? Da bismo to danas mogli, morali smo prvo izmisliti MP3! A onda i MPEG – za video sadržaj. I zahvaljujući tome danas možemo upaliti YouTube (osnovan 2005. godine) ili gledati bilo koji od digitalnih streaming servisa.

A revolucija je zapravo započela 1999. godine, kada je u Hrvatsku došao A1 – tada pod imenom VIPnet. Zašto revolucija? Pojavio se teleoperater koji je prvi ponudio uslugu mobitela na bonove. A ako bi nešto zapelo, po prvi smo puta imali operatera koji je nudio 24/7 korisničku podršku. Revolucija!

Nova je revolucija stigla 2001., kada je tadašnji VIPnet omogućio da parkiranje platimo SMS porukom. Deset godina kasnije, mogli smo imati jedan ugovor s objedinjenim uslugama: za fiksni telefon (to je bilo vrijeme prije nego su nas na kućni telefon zvali samo anketari), za Internet i za TV.

Evo, PLACEHOLDER_IME, svijet se iz temelja promijenio od 2000. godine, kada je svijet postao bogatiji za tebe (i za Lil Pumpa, Willow Smith, Halle Bailey, Daniela Clarkea Boucharda, Noaha Cyrusa i Thomasin McKenzie). Sve se ovo – i još puno, puno toga – dogodilo tijekom tvojeg života. Nastajali su filmovi i serije, pojavili su se Netflix, Spotify i Deezer, prestali smo čitati novine, komuniciramo putem Facebooka, Instagrama i Twittera… Ali i dalje učimo, razvijamo se, istražujemo. I dalje se upoznajemo, zaljubljujemo, zbližavamo. I dalje pronalazimo nove i čudesne načine da mijenjamo svijet – baš zbog tebe. Jer u središtu svih promjena si ti – i ti povezuješ sve ovo u samo svoju i jedinstvenu priču!