Ako zaviriš u obiteljske albume, vidjet ćeš da smo tih godina nosili šašave frizure. Dečki posežu za gelom za kosu kako bi postigli ježića, a cure imaju samo jednu želju: pramenovi! Uostalom, prisjeti se kako je to tada izgledalo:

Ako bolje pogledaš fotografije iz obiteljskih albuma – posebno one s rođendanskih zabava – vidjet ćeš i čudnovate modne izričaje. Te smo 2001. godine obožavali jeans: poderane traperice, traper na traper i slično, a nosili smo i majicu kratkih rukava preko majice dugih rukava, capri hlače, hlače niskog struka (ne ponovilo se)…

Te je 2001. godine na svjetskoj glazbenoj sceni zasjala nova zvijezda. Alicia Keys osvojila je i publiku i kritiku te godine svojim debitantskim albumom i hit singlom Fallin’. Današnjoj je mladeži možda poznata i kao jedna od mentorica u američkoj verziji showa The Voice. Pogledaj i spot!

Te godine svi smo pratili tenis, čak i ako nas dotad nije zanimao. Zašto? Naime, Goran Ivanišević je tada konačno ostvario svoj dugogodišnji san osvojivši grand slam turnir – i to baš Wimbledon! Meč je bio napet, kako se od Gorana i očekuje, no itekako je vrijedilo!

Te smo 2001. godine putovali u Peugeotu 206 i stiskali se u Twingu. Nije bilo autoputa (osim do Karlovca) i put do mora stvarno je bio pustolovina. Koristili smo fiksne telefone, tada smo svi kupovali bežične. Dopisivali smo se sa simpom, ali nismo mogli znati je li poruka seen. Upotreba mobitela sve je raširenija, a modeli postaju sve dostupniji i – sve manji. Neuništiva Nokia 3310, na kojoj smo obarali rekorde u “zmijici”, i dalje je hit. Možda ne znaš, ali prvi mobitel pojavio se tamo 1973. godine – bila je to Motorola koja je tada težila čak 1.1 kilogram, i bila je veličine 23x13x4,5 centimetara.

Okej, sada pogledaj svoj mobitel: prosječna težina današnjih pametnih telefona (onaj prvi je bio sve, samo ne pametan) je između 130 i 200 grama. Negdje u vrijeme tvojeg rođenja, tek se počinje koristiti treća generacija mobilnih mreža, poznatijih kao 3G mreže, a mobiteli će tek zauzeti važno mjesto na tržištu. A nije ni čudo: na one prve mobitele mogli smo pričati samo 30 minuta i za tih 30 minuta razgovora uređaj se morao puniti punih 10 sati. Usporedi to sa svojim pametnim telefonom sa superbrzim punjačem – i sigurno se ljutiš ako ti baterija ne izdrži cijeli dan bez punjenja. Reda ipak mora biti!

Te 2001. brijali smo na fantasy filmove. Izašao je prvi film u franšizi Harry Potter, ali i prvi Gospodar prstenova… Mlađahni čarobnjak bio je te godine ipak nešto uspješniji kod publike – možda zato što joj je književni hit još bio itekako svjež. Pogledaj i trailer!

Danas, kada filmovi dolaze u kina diljem svijeta gotovo trenutačno, nakon izlaska na tržište, teško je zamisliti da su u hrvatska kina filmovi dolazili s par mjeseci zakašnjenja. Nismo na internetu istraživali sve o filmu i pregledavali ocjene prije gledanja. Ako smo željeli nešto saznati, čitali smo recenzije u dnevnim novinama i tjednicima, a oni zagriženiji filmofili čitali su filmske časopise. Da, da, prave tiskane časopise – i to strane jer su filmovi dolazili prvo u kina Londona, Berlina, Pariza… a tek onda k nama.

Ako danas poželiš pogledati neku seriju ili film, možeš ih streamati s nekog od online servisa. I to funkcionira bez greške i štucanja (posebno ako koristiš A1 Super Internet ili A1 Turbo Internet). Ako ga pak poželiš preuzeti za gledanje u offline modu, za 4GB filma (koristili smo za izračun prosječnu veličinu filma u Bluray formatu), na današnjim ćeš A1 Turbo Internet brzinama čekati 34,4 sekunde, a godinu prije tvog rođenja (2000.) maximalna brzina interneta je bila 69,2 kbits/s.

Što znači da se na preuzimanje filma trebalo čekati oko 137,9 sati. Da se ne mučiš s računanjem, to je više od 5,7 dana! A nismo uopće spomenuli da smo te godine filmove gledali na DVD-ima – i posuđivali ih u videotekama!

Te 2001. pokrenuta je Wikipedia. Možda zvuči nevjerojatno, ali tada smo bili poprilično sumnjičavi prema enciklopediji koju može uređivati bilo tko! A svi koji su tih godina htjeli čitati, nosili su sa sobom fizičke knjige. Proći će još mnogo godina do 2007. godine kada će se pojaviti prvi Amazon Kindle.

I daleko smo još od ideje da preko online trgovine kupujemo knjige – iako je jedan čovjek 1995. godine bio uvjeren da je upravo to budućnost pa je osnovao Amazon. Danas je najbogatiji čovjek na svijetu.

A ako smo se htjeli igrati… Igrali smo Simse na računalima koja bi, sirota, jedva to izdržala. Neki sretnici imali su PlayStation 2 koji je na tržište stigao godinu ranije i započeo svoj uspon do najprodavanije igraće konzole svih vremena. Igre dolaze na kompaktnim diskovima, 3D grafika postaje kompleksnija, kao i zadaci, a video igre modernog doba polako ali sigurno počinju poprimati današnji oblik. Danas bez interneta ne možemo igrati – niti to želimo kada se možemo natjecati s najboljim igračima diljem svijeta! 

Koliko ti vremena treba da preuzmeš 4GB?

Internet 2001
0 sati
Pri brzini od 69,2 kbit/s
A1 Turbo Internet 2020
0 sekunde
Pri brzini od 1 Gbit/s

Rane dvijetisućite donijele su velike i važne promjene. Internet je postao dostupniji. Uskoro ćemo dobiti Facebook (dolazi 2004.), Instagram (osnovan 2010.) i Twitter (osnovan 2006.). Na horizontu se nazire MySpace – on je osnovan 2003. Ako imamo sreće, u blizini imamo cyber cafee – to su mjesta na kojima imaš računalo s pristupom internetu. Šaljemo prve mailove, družimo se u news grupama, dopisujemo se putem MSN Messengera (nešto poput WhatsAppa iz ranih 2000-ih).

Postojanje Napstera najveća je priča tih godina, kao i tužba koju je Metallica podigla protiv njega (da, tada je i Metallica bila stvarno velika i važna priča). Napster je bio preteča PirateBayja i mjesto koje je omogućavalo ilegalno preuzimanje podataka. Internet je bio mlad i još nije postojala web-stranica na svaku zamislivu temu koja ti padne na pamet pa tako nitko još nije dobro i učinkovito regulirao autorska prava.

MP3 format – način da glazbu komprimiramo tako da se olakšava njeno slanje – dobili smo početkom devedesetih, a do dvijetisućitih format je dobrano zaživio. Kako danas slušaš glazbu? Možda preko nekog od streaming servisa? Da bismo to danas mogli, morali smo prvo izmisliti MP3! A onda i MPEG – za video sadržaj. I zahvaljujući tome danas možemo upaliti YouTube (osnovan 2005. godine) ili gledati bilo koji od digitalnih streaming servisa.

A revolucija je zapravo započela 1999. godine, kada je u Hrvatsku došao A1 – tada pod imenom VIPnet. Zašto revolucija? Pojavio se teleoperater koji je prvi ponudio uslugu mobitela na bonove. A ako bi nešto zapelo, po prvi smo puta imali operatera koji je nudio 24/7 korisničku podršku. Revolucija!

Nova je revolucija stigla upravo te 2001., kada je tadašnji VIPnet omogućio da parkiranje platimo SMS porukom. Deset godina kasnije, mogli smo imati jedan ugovor s objedinjenim uslugama: za fiksni telefon (to je bilo vrijeme prije nego su nas na kućni telefon zvali samo anketari), za Internet i za TV.

Evo, PLACEHOLDER_IME, svijet se iz temelja promijenio od 2001. godine, kada je svijet postao bogatiji za tebe (i za Billie Eilish, Arta Parkinsona, Caleba McLaughlina, Kaiju Gerber, Freyju Allan i Isabelu Merced). Sve se ovo – i još puno, puno toga – dogodilo tijekom tvojeg života. Nastajali su filmovi i serije, pojavili su se Netflix, Spotify i Deezer, prestali smo čitati novine, komuniciramo putem Facebooka, Instagrama i Twittera… Ali i dalje učimo, razvijamo se, istražujemo. I dalje se upoznajemo, zaljubljujemo, zbližavamo. I dalje pronalazimo nove i čudesne načine da mijenjamo svijet – baš zbog tebe. Jer u središtu svih promjena si ti – i ti povezuješ sve ovo u samo svoju i jedinstvenu priču!