Ako zaviriš u obiteljske albume, vidjet ćeš da smo tih godina nosili šašave frizure. Dečki posežu za gelom za kosu kako bi postigli ježića, a cure imaju samo jednu želju: pramenovi! Uostalom, prisjeti se kako je to tada izgledalo:

Ako bolje pogledaš fotografije iz obiteljskih albuma – posebno one s rođendanskih zabava – vidjet ćeš i čudnovate modne izričaje. Te smo 2003. godine obožavali jeans: poderane traperice, traper na traper i slično, a nosili smo i majicu kratkih rukava preko majice dugih rukava, capri hlače, hlače niskog struka (ne ponovilo se)…

Te 2003. godine najveći je glazbeni hit, prema Billboardovoj ljestvici singlova, bio In Da Club repera 50 Centa. Jedna je to od stvari iz 2003. koja je obavezno svirala na svakom tulumu tada i još niz godina. Nešto kasnije dočekat ćemo i gostovanje slavnog repera u našim krajevima. Poslušaj hit svoje godine!

Te 2003. Hrvatska – nakon godina čekanja – dobiva svoj prvi boy band. Saša, Tin i Kedžo okupljeni su u reality showu, te su izbacili megahit 365. Objavili su samo jedan album i obavili jednu turneju prije nego što su se razišli. I tako je mjesto za hrvatski boy band ponovno ostalo prazno.

Te smo 2003. godine putovali u Peugeotu 206 i stiskali se u Twingu. Nije bilo autoputa (osim do Karlovca) i put do mora stvarno je bio pustolovina. Koristili smo fiksne telefone, tada smo više-manje svi već imali bežične. Upotreba mobitela sve je raširenija, a modeli postaju sve dostupniji i – sve manji. Ekrani su sivi, narančasti ili zeleni, a neki od nas preferiraju mobitele na preklop. Mama ili tata možda su dobili onaj čudni Blackberry kao službeni mobitel. Možda ne znaš, ali prvi mobitel pojavio se tamo 1973. godine – bila je to Motorola koja je tada težila čak 1.1 kilogram, i bila je veličine 23x13x4,5 centimetara.

Okej, sada pogledaj svoj mobitel: prosječna težina današnjih pametnih telefona (onaj prvi je bio sve, samo ne pametan) je između 130 i 200 grama. Negdje u vrijeme tvojeg rođenja koristi se treća generacija mobilnih mreža, poznatijih kao 3G mreže, i mobiteli polako zauzimaju važno mjesto na tržištu – iako ni približno tako važno kao danas. Trebalo je još mnogo vremena i milijuna dolara da bi mobiteli zauzeli važno mjesto na tržištu.

A nije ni čudo: na one prve mobitele mogli smo pričati samo 30 minutai za tih 30 minuta razgovora uređaj se morao puniti punih 10 sati. Usporedi to sa svojim pametnim telefonom sa superbrzim punjačem – i sigurno se ljutiš ako ti baterija ne izdrži cijeli dan bez punjenja. Reda ipak mora biti!

Te 2003. godine Gospodar prstenova nastavlja trogodišnju dominaciju filmskim svijetom… Osim što je osvojio Oscara za najbolji film, Povratak kralja postaje i drugi komercijalno najuspješniji film svih vremena (nakon, dakako, Titanica).  Veliki hit je i Potraga za Nemom koja postaje prvi crtić sinkroniziran na hrvatski – do tada su nam starci potiho čitali titlove u kinu. Pogledaj trailer!

Danas, kada filmovi dolaze u kina diljem svijeta gotovo trenutačno, nakon izlaska na tržište, teško je zamisliti da su nekoć u hrvatska kina filmovi dolazili s par mjeseci zakašnjenja.

No, tih godina lagano krećemo hvatati korak i filmovi stižu u naša kina nedugo nakon svjetske premijere. Sve češće počinjemo provjeravati ocjene filmova na Rotten Tomatoesili iMDB-u, gdje smo mogli saznati ponešto o filmu i pregledati ocjene. Prije smo za to morali čitati časopise – i to strane jer su filmovi dolazili prvo u kina Londona, Berlina, Pariza… a tek onda k nama. 

Ako danas poželiš pogledati neku seriju ili film, možeš ih streamati s nekog od online servisa. I to funkcionira bez greške i štucanja (posebno ako koristiš A1 Super Internet ili A1 Turbo Internet). Ako ga pak poželiš preuzeti za gledanje u offline modu, za 4GB filma (koristili smo za izračun prosječnu veličinu filma u Bluray formatu), na današnjim ćeš A1 Turbo Internet brzinama čekati 34,4 sekunde, a godinu prije tvog rođenja (2000.) maximalna brzina interneta je bila 155,7 kbits/s.

Što znači da se na preuzimanje filma trebalo čekati oko 61,3 sati. Da se ne mučiš s računanjem, to je više od 2,6 dana! A nismo uopće spomenuli da smo te godine filmove gledali na videokazetama – i posuđivali ih u videotekama! Još luđe: morali smo plaćati kazne ako pogledani film ne bismo vratili na početak.

Svi koji su tih godina htjeli čitati, nosili su sa sobom fizičke knjige. Proći će još koja godina do 2007., kada će se pojaviti prvi Amazon Kindle. I daleko smo još od ideje da preko online trgovine kupujemo knjige – iako je jedan čovjek 1995. godine bio uvjeren da je upravo to budućnost pa je osnovao Amazon. Danas je najbogatiji čovjek na svijetu.

A ako smo se htjeli igrati… Igrali smo Simse na računalima koja bi, sirota, jedva to izdržala. Ako smo imali sreće, igrali smo i PlayStation 2, koji će postati najprodavanija igraća konzola svih vremena. Igre dolaze na kompaktnim diskovima, grafika je sve kompleksnija, kao i zadaci, a video igre modernog doba lagano poprimaju današnji oblik. Danas bez interneta ne možemo igrati – niti to želimo kada se možemo natjecati s najboljim igračima diljem svijeta! 

Koliko ti vremena treba da preuzmeš 4GB?

Internet 2003
0 sati
Pri brzini od 155,7 kbit/s
A1 Turbo Internet 2020
0 sekunde
Pri brzini od 1 Gbit/s

Rane dvijetisućite donijele su velike i važne promjene. Internet je postao dostupniji. Uskoro ćemo dobiti Facebook (dolazi 2004.), Instagram (osnovan 2010.) i Twitter (osnovan 2006.). Upravo te 2003. dobili smo MySpace, koji je ubrzo postao megapopularna društvena mreža. Na njoj smo mogli potpuno personalizirati svoje profile i dijeliti glazbu koju volimo.

Šaljemo mailove i lance sreće, raspravljamo na forumima i dopisujemo se putem MSN Messengera (nešto poput WhatsAppa iz ranih 2000-ih). Te je 2003. pokrenut i WordPress, koji će i dalje ostati popularan servis za kreiranje blogova i web stranica, ali i LinkedIn, dan-danas ultimativna društvena mreža za pronalaženje posla ili samo poslovnih kontakata.

MP3 format – način da glazbu komprimiramo tako da se olakšava njeno slanje – dobili smo početkom devedesetih, a do dvijetisućitih format je dobrano zaživio. Tada je procijenjeno je da su korisnici interneta ilegalno skidali čak 2.6 milijarde glazbenih datoteka svakog mjeseca.

Te 2003. pokrenut je Apple iTunes Music Store, koji je dozvoljavao legalni download glazbe za 99 centi po pjesmi. Kako danas slušaš glazbu? Možda preko nekog od streaming servisa? Da bismo to danas mogli, morali smo prvo izmisliti MP3! A onda i MPEG – za video sadržaj. I zahvaljujući tome danas možemo upaliti YouTube (osnovan 2005. godine) ili gledati bilo koji od digitalnih streaming servisa. 

A revolucija je zapravo započela 1999. godine, kada je u Hrvatsku došao A1 – tada pod imenom VIPnet. Zašto revolucija? Pojavio se teleoperater koji je prvi ponudio uslugu mobitela na bonove. A ako bi nešto zapelo, po prvi smo puta imali operatera koji je nudio 24/7 korisničku podršku. Revolucija!

Nova je revolucija stigla 2001., kada je tadašnji VIPnet omogućio da parkiranje platimo SMS porukom. Deset godina kasnije, mogli smo imati jedan ugovor s objedinjenim uslugama: za fiksni telefon (to je bilo vrijeme prije nego su nas na kućni telefon zvali samo anketari), za Internet i za TV.

Evo, PLACEHOLDER_IME, svijet se iz temelja promijenio od 2003. godine, kada je svijet postao bogatiji za tebe (i za Paxa Thiena Jolie-Pitta, Sophiu Grace Brownlee i JoJo Siwu). Sve se ovo – i još puno, puno toga – dogodilo tijekom tvojeg života. Nastajali su filmovi i serije, pojavili su se Netflix, Spotify i Deezer, prestali smo čitati novine, komuniciramo putem Facebooka, Instagrama i Twittera… Ali i dalje učimo, razvijamo se, istražujemo. I dalje se upoznajemo, zaljubljujemo, zbližavamo. I dalje pronalazimo nove i čudesne načine da mijenjamo svijet – baš zbog tebe. Jer u središtu svih promjena si ti – i ti povezuješ sve ovo u samo svoju i jedinstvenu priču!