Ako zaviriš u obiteljske albume, vidjet ćeš da smo tih godina nosili šašave frizure. Dečki puštaju šiške koje im možda i prekrivaju lice, a cure ravnaju kosu, pletu male pletenice i farbaju se u plavo. Uostalom, prisjeti se kako je to tada izgledalo:

Ako bolje pogledaš fotografije iz obiteljskih albuma – posebno one s rođendanskih zabava – vidjet ćeš i čudnovate modne izričaje. Te smo 2006. godine obožavali jeans: poderane traperice, traper na traper i slično, a nosili smo i majicu kratkih rukava preko majice dugih rukava, haljinu preko hlača, capri hlače, hlače niskog struka (ne ponovilo se)…

Te 2006. godine sa svakog radija, u svakom kafiću, čula se jedno te ista pjesma: You’re Beautiful Jamesa Blunta. Jednostavne, romantične poruke, bila je to jedna od onih stvari koja te ili dirnula u srce, ili iritirala dozlaboga. Što ti misliš? Poslušaj hit svoje godine!

Te smo 2006. možda i radije slušali domaću radio-friendly glazbu budući da je bilo sve više bendova koji su stvarali uhu ugodan pop. Jedan od njih bio je Detour (i njihov hit Mjesec), koji će u narednom periodu nastaviti biti miljenici publike i radijskih urednika.

Te smo godine putovali u Volkswagen Polu i stiskali se u Opelu Corsi. Naprosto smo uživali u nedavno otvorenoj autocesti Zagreb – Split jer put do mora više nije bio dugotrajna pustolovina. Koristili smo fiksne telefone, tada smo više-manje svi već imali bežične. Upotreba mobitela sve je raširenija, a modeli postaju sve dostupniji i – sve manji. Mame i tate možda imaju onaj čudni Blackberry kao službeni mobitel. Možda ne znaš, ali prvi mobitel pojavio se tamo 1973. godine – bila je to Motorola koja je tada težila čak 1.1 kilogram, i bila je veličine 23x13x4,5 centimetara.

Okej, sada pogledaj svoj mobitel: prosječna težina današnjih pametnih telefona (onaj prvi je bio sve, samo ne pametan) je između 130 i 200 grama. Negdje u vrijeme tvojeg rođenja koristi se treća generacija mobilnih mreža, poznatijih kao 3G mreže, i mobiteli polako zauzimaju važno mjesto na tržištu – iako ni približno tako važno kao danas. A nije ni čudo: na one prve mobitele mogli smo pričati samo 30 minutai za tih 30 minuta razgovora uređaj se morao puniti punih 10 sati. Usporedi to sa svojim pametnim telefonom sa superbrzim punjačem – i sigurno se ljutiš ako ti baterija ne izdrži cijeli dan bez punjenja. Reda ipak mora biti!

Te 2006. godine najveći filmski hit možda su Pirati s Kariba, no jedan drugi film uzburkao je ne samo svjetsku kinematografiju nego i pop kulturu općenito. Radi se, dakako, o Boratu komičara Sache Barona Cohena u kojem se na urnebesan, kvazi-dokumentarni način obračunava s američkom kulturom. Pogledaj trailer!

Danas, kada filmovi dolaze u kina diljem svijeta gotovo trenutačno, nakon izlaska na tržište, teško je zamisliti da su nekoć u hrvatska kina filmovi dolazili s par mjeseci zakašnjenja. Ipak, sredinom dvijetisućitih filmovi stižu u naša kina nedugo nakon svjetske premijere, već imamo multiplex kina, a sve je više i različitih filmskih festivala.

Sve češće počinjemo provjeravati ocjene filmova na Rotten Tomatoes ili iMDB-u, gdje smo mogli saznati ponešto o filmu i pregledati ocjene. Prije smo za to morali čitati časopise – i to strane jer su filmovi dolazili prvo u kina Londona, Berlina, Pariza… a tek onda k nama.

Ako danas poželiš pogledati neku seriju ili film, možeš ih streamati s nekog od online servisa. I to funkcionira bez greške i štucanja (posebno ako koristiš A1 Super Internet ili A1 Turbo Internet). Ako ga pak poželiš preuzeti za gledanje u offline modu, za 4GB filma (koristili smo za izračun prosječnu veličinu filma u Bluray formatu), na današnjim ćeš A1 Turbo Internet brzinama čekati 34,4 sekunde, a pogledamo li brzine iz te 2006., trebalo je čekati oko 12,1 sati!

A nismo uopće spomenuli da smo te godine filmove gledali na videokazetama – i posuđivali ih u videotekama! Još luđe: morali smo plaćati kazne ako pogledani film ne bismo vratili na početak.

Svi koji su tih godina htjeli čitati, nosili su sa sobom fizičke knjige. Čekalo se u redu pred knjižarama za hrvatsko izdanje najnovije knjige o Harryju Potteru. Bliži nam se 2007., kada će se pojaviti prvi Amazon Kindle, no tada još malo tko kupuje knjige preko online trgovine – iako je jedan čovjek 1995. godine bio uvjeren da je upravo to budućnost pa je osnovao Amazon. Danas je najbogatiji čovjek na svijetu.

A ako smo se htjeli igrati… Igrali smo Grand Theft Auto i World of Warcraft, a neki od sretnici imali su nedavno izdani Xbox 360 ili pak najnovije čudo moderne tehnologije – PlayStation3 koji je izašao upravo te 2006. godine.

Grafika postaje HD, upravljači pokreta postaju bežični, a video igre počinju se povezivati na internet kako bi se omogućilo bogatije igračko iskustvo. Danas bez interneta ne možemo igrati – niti to želimo kada se možemo natjecati s najboljim igračima diljem svijeta!

Koliko ti vremena treba da preuzmeš 4GB?

Internet 2006
0 sati
Pri brzini od 788 kbit/s
A1 Turbo Internet 2020
0 sekunde
Pri brzini od 1 Gbit/s

Dvijetisućite su donijele velike i važne promjene. Internet je postao dostupniji. Već imamo MySpace, uskoro ćemo dobiti Instagram (osnovan 2010.), a Facebook je već dostupan i negdje u to vrijeme počinje sve više rasti. Te 2006. dobivamo Twitter, koji na našim prostorima još neko vrijeme neće stići veliku popularnost. Većina nas još nije bila niti na Fejsu i nije nam bilo jasno što bismo trebali raditi ondje – Facebook je tada bio prepun blesavih igrica i kvizova. Šaljemo mailove, raspravljamo na forumima i dopisujemo se putem MSN Messengera (nešto poput WhatsAppa iz 2000-ih).

Tada je još svjež WordPress, koji će i dalje ostati popularan servis za kreiranje blogova i web stranica, kao i LinkedIn, dan-danas ultimativna društvena mreža za pronalaženje posla ili samo poslovnih kontakata.

MP3 format – način da glazbu komprimiramo tako da se olakšava njeno slanje – dobili smo početkom devedesetih, a do dvijetisućitih format je dobrano zaživio. Tada već postoji Apple iTunes Music Store, koji je dozvoljavao legalni download glazbe za 99 centi po pjesmi. Kako danas slušaš glazbu? Možda preko nekog od streaming servisa? Da bismo to danas mogli, morali smo prvo izmisliti MP3!

A onda i MPEG – za video sadržaj. I zahvaljujući tome danas možemo upaliti YouTube ili gledati bilo koji od digitalnih streaming servisa. Vjerojatno zvuči neobično da je YouTube osnovan tek godinu prije tvog rođenja, a 2006. kupio ga je Google.

A revolucija je zapravo započela 1999. godine, kada je u Hrvatsku došao A1 – tada pod imenom VIPnet. Zašto revolucija? Pojavio se teleoperater koji je prvi ponudio uslugu mobitela na bonove. A ako bi nešto zapelo, po prvi smo puta imali operatera koji je nudio 24/7 korisničku podršku. Revolucija!

Nova je revolucija stigla 2001., kada je tadašnji VIPnet omogućio da parkiranje platimo SMS porukom. Deset godina kasnije, mogli smo imati jedan ugovor s objedinjenim uslugama: za fiksni telefon (to je bilo vrijeme prije nego su nas na kućni telefon zvali samo anketari), za Internet i za TV.

Evo, PLACEHOLDER_IME, svijet se iz temelja promijenio od 2006. godine, kada je svijet postao bogatiji za tebe (i za Jacoba Tremblayja, Mckennu Grace, Rosie McClelland, Johna i Shiloh Jolie-Pitt). Sve se ovo – i još puno, puno toga – dogodilo tijekom tvojeg života. Nastajali su filmovi i serije, pojavili su se Netflix, Spotify i Deezer, prestali smo čitati novine, komuniciramo putem Facebooka, Instagrama i Twittera… Ali i dalje učimo, razvijamo se, istražujemo. I dalje se upoznajemo, zaljubljujemo, zbližavamo. I dalje pronalazimo nove i čudesne načine da mijenjamo svijet – baš zbog tebe. Jer u središtu svih promjena si ti – i ti povezuješ sve ovo u samo svoju i jedinstvenu priču!